Divokoza - Rupicapra rupicapra

bb_gams1.jpg chamois.jpg r_rupicapra-400.jpg rupicapra_rupicapra_im02s.jpg

 

DIVOKOZA

Divokoza (Rupicapra rupicapra)

Dužina joj se kreće od 90-130 cm, rep joj je dugačak 3-4 cm a teška je od 24-50 kg.

Rasprostranjenost:        Evropa, Azija.
Društvena zajednica:     Različito.
Status ugroženosti:      Kritično ugrožena.

Vješto se penje, a može izvoditi skokove duge 6 m i visoke do 2 m. Trči brzinama do 50 km/č. Ima savitljive jastučiće na papcima, koji joj omogućavaju dobro prijenjanje na neravnom terenu. Oba pola imaju tanke crne rogove postavljene blizu, duge do 20 cm. a pri vrhu se savijaju prema nazad. Ljeti se hrane zeljastim biljem planinskih pašnjaka, a zimi spuštaju, raštrkaju i jedu mahovine i lišće.

 

PORODICA ŠUPLJOROŽACA

Ovo je vrlo raznolika porodica sisara, a uključuje životinje poput goveda, koze, ovce i antilope. Sve vrste odlikuju se dugim vitkim udovima. Najveći broj vrsta šupljorožaca živi u Africi, a svaka vrsta zauzima nešto drugačiju ekološku sredinu. Žive i u Evropi, Aziji i Sjevernoj Americi, a brojne vrste su unesene u Australiju.

GRAĐA TIJELA
Razne vrste šupljorožaca imaju različit oblik tijela-od vitkih gracioznih gazela do velikih zdepastih bivola. Međutim, sve vrste imaju nerazgranate rogove, koji su građeni od kosti prekrivenih keratinom. Za razliku od rogova kod jelena, šupljorošci ne mijenjaju rogove, a kod mnogih vrsta razvijeni su kod oba pola. Rogovi mogu biti ravni, zavijeni ili spiralni, izbrazdani ili glatki, dugi i kratki, a sve vrste imaju šiljate rogove. Životinjine težinu podnose po dva središnja prsta svake noge, koji čine papke (može biti razvijen i par malih bočnih prstiju). Oblik repa može se kretati od malog i trokutastog do dugog i čupavog. Pošto su plijen velikih grabljivaca, imaju široko vidno polje zbog velikih bočno postavljenih očiju (vide čitav krug oko sebe) te duge pokretljive uši i oštro čulo mirisa. Mnoge vrste imaju mirisne žlijezde smještene na licu, između papaka i/ili u analnom području. Žlijezde koje su smještene između papaka ostavljaju mirisni trag kad se životinja kreće, pa se životinja po svom tragu može vratiti u krdo. Hrane se uglavnom travom i lišćem te imaju želudac preživara sa 4 komore. Hranu skupljaju pokretljivim jezikom i žvaću je pretkutnjacima i kutnjacima, karakterističnim za preživare. Gornji sjekutići i očnjaci nisu razvijeni, pa hranu usitnjavaju između donjih sjekutića i bezubog područja na gornjoj čeljusti.

DRUŠTVENA ZAJEDNICA
Kod šupljorožaca postoje velike razlike u društvenom ponašanju i razmnožavanju. Dujker antilope, npr., žive samotnjački, dok dik-dik antilopa živi u parovima. Impale žive u grupama u kojima se nalaze jedan mužjak i nekoliko ženki, a mlađi i slabiji mužjaci okupljaju se u samačka krda. Gazelini mužjaci su teritorijalni, a pare se sa ženkama koje u grupama prolaze njihovom teritorijom. Bivoli, s druge strane, žive u grupama bez izraženog društvenog uređenja, iako se pari uglavnom samo dominantni mužjak.


Kozorog (Capra ibex)

Dužina mu se kreće od 120-170 cm, rep mu je dugačak 10-20 cm a težak je od 35-150 kg.

Rasprostranjenost:        Evropa, Azija, Afrika.
Društvena zajednica:     Različito.
Status ugroženosti:      Kritično ugrožena.

Živi na granici ili iznad granice drveća, do 6700 m. Ljeti ženka ima smećkasto krzno, a mužjak smeđe sa žuto-bijelim mrljama na leđima i zadnjici. Zimi oba pola imaju deblje, gušće krzno različitih boja. U proljeće vrše seobe do planinskih pašnjaka, a u jesen se spuštaju i brste pupoljke i izdanke. Ženke s mladima se okupljaju u čvrsto povezna krda od 10 do 20 životinja, a mužjaci u posebna krda.

Kozorog ima čvrste rogove, koji kod mužjaka mogu biti dugi do 1,4 m, a kod ženki su 75% kraći.

Poput mnogih vrsta koza, i mužjaci kozoroga bore se za dominaciju nad krdom i za ženke tako da odmjeravaju snage, tresu glavama i fizički se sukobljavaju. Suparnici se uspravljaju na zadnje noge, a onda se bacaju prema naprijed i strahovito sudaraju glavama i rogovima


Muflon (Ovis Musimon)

Dužina mu se kreće od 100-120 cm, rep mu je dugačak 7-15 cm a težak je od 30-50 kg.

Rasprostranjenost:        Evropa.
Društvena zajednica:     Grupa.
Status ugroženosti:      Kritično ugrožena.

Mufloni naseljavaju šumovite predjele brdskoplaninskih područja i tu su se odlično uklopili i prilagodili. Posebno u uslovima kraških planina. Ženka je nešto manja i lakša od mužjaka. Tijelo im je pokriveno oštrom dlakom, koja je ljeti kestenjaste boje, a zimi tamnosmeđe. Glava, donji dio vrata, grudi, prednje i unutrašnje strane nogu su crne boje, a ispod repa bijele. Mužjak ima sivo sedlo na rebrima koje je zimi skoro bijelo. Mužjak nosi rogove slične domaćim, ali znatno veće. Rogovi svake godine otpadaju i ponovo rastu pa se može desiti, ukoliko ugao rasta nije dobar da usmrte jedinku. Starost mužjaka se određuje prema godišnjim prirastima roga.

Pare se u oktobru i novembru. Ženka donosi u martu ili aprilu po 1 do 2 jagnjeta. Hrane se travama te pupoljcima i izdancima drveća i grmlja. Rado uzimaju so. U krdima žive posebno ženke s mladuncima, a posebno mužjaci. Za vrijeme parenja se dijele u grupe koje predvodi ovan. Poslije parenja se mužjaci ponovo izdvajaju u grupe.