Borove šume

IMG_0878_450x600.JPG IMG_0884_800x600.JPG IMG_0885_450x600.JPG Picture 157_800x600.jpg

 

Subalpske oro- Mediteranske šume endemičnih balkanskih borova

Opis staništa: Endemične balkanske i južnoapeninske šume munike (Pinus heldreichii), koje  obrazuju subalpski pojas vegetacije na visokim planinama Hercegovine (submediteran). Šume su obično razbijenog sklopa, zauzimaju ekstremna staništa, uske hrptove – grebene, strme padine sa izraženim liticama i točilima, blokove krečnjačkih stijena, na visini od 1400 do 1800 m. U ovakvim uslovima, na plitkim i skeletnim zemljištima (najčešće tipa crnica), one se održavaju kao trajni stadiji vegetacije.

Karakteristične vrste: Pinus heldreichii, Brachypodium pinnatum, Calamagrostis arundinacea, Amphoricarpus neumaeueri, Dianthus prenjus i dr. Ova šuma je u BiH zastupljena u jednom skupu fitocenoza opisanom kao Pinetum heldreichii hercegovinicum Horv. 1963, dok su sastojine sa Orjena obuhvaćene skupom crnogorsko metohijskih fitocenoza Pinetum heldreichii bertisceum Bleč. 1959.

Rasprostranjenost u BIH: Ove šume predstavljaju subalpski pojas u Hercegovačkom visokim planinama (Orjen, Velež, Prenj, Čvrsnica, Čabulja). Od ukupne površine munikinih šuma u BiH (5865 ha), 80 % se nalazi na Prenju i Čvrsnici.

Procjena ugroženosti: Šume munike su veoma značajne, ne samo kao rijetkost u našoj vegetaciji (endem i tercijarni relikt), nego imaju izvanrendan zaštitni značaj u spriječavanju erozije. Zbog vanredne tehničke vrijednosti drveta munike u prošlosti su posječeni veći kompleksi ovih šuma. Pored povlačenja areala munike, poseban problem predstavlja spontana hibridizacija između munike i crnog bora, na donjoj granici njenih šuma i munike i krivulja na gornjoj granici. Kao posljedica tog procesa izvorni genofond se smanjuje, a novi povećava. Ovome još treba dodati izmjenu sastava i strukture njenih sastojina u korist bukve što ukazuje na smjer sukcesije prema dominaciji bukve. Ovome u prilog govori i činjenica da od ukupno 5865 ha munikinih šuma na mješovite sastojine otpada 4337 ha, a na čiste tek 1528 ha. Zbog svega navedenog zaštiti i očuvanju ovih staništa u budućnosti treba posvetiti posebnu pažnju. Ova staništa su iskartirana na osnovu literature, terenskih istraživanja i karte realne šumske vegeatcije BiH u mjerilu 1:200000. Potrebna su dalja istraživanja u cilju detaljnijeg kartiranja staništa, kao i fitocenološke karakterizacije i klasifikacije.